Alan Turing - začetnik modernog računarstva

Ivo Špigel

Veliku zahvalnost dugujemo Alanu Turingu.

Temelje za računalnu industriju postavio je njegov naizgled jednostavan koncept Turingova stroja. Da nije bilo Turingovog iznimnog rada, ne bismo imali računala - barem ne ona koja poznajemo i koristimo svakodnevno. Ne bi bilo interneta, mobilnih telefona, niti aplikacija i usluga na koje se danas mnogi od nas oslanjaju u svom poslu i koje koristimo u svim aspektima svog života.

Ja ne bih pisao ovaj blog na prijenosnom računalu i moja tvrtka ne bi izrađivala web trgovine i poslovne aplikacije za naše klijente.

Osim toga, bitno je spomenuti kako je Turing osmislio poznati Turingov test kao sredstvo za raspoznavanje ljudi od umjetne inteligencije (AI).

Na kraju, kao da sve to nije bilo dovoljno, Turing je imao ključnu ulogu u dešifriranju poruka poslanih preko njemačkog stroja Enigma. Nadovezujući se na prethodni posao dešifriranja koji su radili njihovi poljski kolege, britanski su kriptolozi uspjeli dešifrirati nacističku komunikaciju. Prema jednoj procjeni, njihov rad skratio je trajanje Drugog svjetskog rata za dvije godine i spasio četrnaest milijuna života.

Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da se Turinga poštedi kazne od strane vlade Njezinog Veličanstva. Biti homoseksualac u to je vrijeme bilo kazneno djelo i Turing je, 1952. godine, prihvatio kemijsku kastraciju kao kaznu umjesto zatvora. Nedugo zatim, 1954. godine, umro je od trovanja cijanidom. Iako to nikada nije dokazano, smatra se da si je jedan od najvećih matematičara u povijesti oduzeo život.

Gordon Brown, tadašnji premijer Velike Britanije, 2009. godine javno se ispričao, nakon nekoliko javnih kampanja i online peticija, zbog načina na koji je Turing bio tretiran. Četiri godine kasnije, 2013. godine, Turing je dobio kraljevsko pomilovanje.

Sjajan izvor, za one koji žele saznati više o Turingu, je biografija Andrewa Hodgesa koja je prvi put objavljena 1983. godine: "Alan Turing - The Enigma".